Kotrljale se amfore i bačve sve do butelja

Zaviriti u čašu preporučamo uvijek s mjerom.

Danas ćemo zaviriti u malo veće posude ispunjene vinom.

Neki čuvaju vino u  butelji, drugi u bačvi ili se čak vraćaju amforama.

Gdje i kako se čuva vino jako utječe na kvalitetu vina. Koju ambalažu biramo za vina iznimno je važno pitanje i za očuvanje okoliša! ♻️

O još jednoj zanimljivosti i novosti o eko ambalaži pisat ćemo u sljedećem tekstu. 😉

U ovome tekstu pak vas ukratko upoznajemo s najpoznatijim vinskim posudama ovog dragocjenog i delikatnog pića.

Sve je krenulo od velikih posuda sličnim amforama ukopanima u tlo, tzv. kvevrima. Gdje? U Gruziji naravno, kolijevci vinove loze.

Kvevri su bili zaista veliki između stotinu i tisuću litara. Nezgrapni i veliki  ali i praktični jer su korišteni u svim stadijima proizvodnje vina od prešanja grožđa do zorenja vina. Kvevri metoda proizvodnje vina i danas se koristi u Gruziji i nekim drugim zemljama, a vino iz ovih divova ima svojstven okus po zemlji.

Ako ipak ne volite okus zemlje u svojim ustima, zahvalite Egipćanima na izumu amfora.

Amfore oblikom podsjećaju na današnje staklene butelje

Amfore su bile jednostavne za transport i proizvodnju i nalikovale su današnjim modernim staklenim buteljama. U njima je vino moglo u svim etapama fino dozrijevati jer je njihov dugi uski vrat sprečavao dotok kisika.

Iako su amfore bile praktične, novi izum još je više olakšao transport vina.

Došli smo do bačve!

Bačve u starom vinskom podrumu iz doba Zrinskih

Pragmatični Rimljani, poznati preuzimatelji znanja drugih kultura omogućili su nam novi izum za čuvanje i prijevoz vina.

Naučili su to od tada velikih pivopija Gala, koji su prenosili „tekući kruh“ u drvenim bačvama.

Nije baš kompliment nekome reći da se kotrlja kao bačvica, no u svijetu vinskih posuda bačva je pravi akrobat! 😁

Dobre drvene bačve čvršće su od gline, lakše se mogu okretati i kotrljati. A i poznato je da drvo pogodno djeluje na dozrijevanje vina.

Bačva može poslužiti i za stanovanje, ako živite skromno kao grčki filozof Diogen. On je u Atenskom državnom arhivu nabavio bačvu i u njoj živio. Isticao je kako se ono što najviše vrijedi dobiva skoro besplatno, a da je najskuplje ono što najmanje vrijedi. Prezirao je slavu i težio samo istini.

Svima nam je poznato da je „in vino veritas“.

Bačva za odmor

Najstarija drvena bačva još u uporabi iz 1822. u našem podrumu

Za one sklonije uživanju u starijim godištima vina predstojalo je  dosta stoljeća do revolucionarnih izuma- staklene butelje i čepa. Zahtjevnim vinopijama često su nedostajala starija godišta vina. Drvene bačve imaju sitne pore u koje ulazi kisik i nije dobro ako vino ostane predugo u njima.

Staklene butelje

U 17.st. usavršila se staklarska proizvodnja. Ponovno je moguće  arhivirati vina!

Hvala vam na čitanju i nadamo se da ste nešto novo saznali ili ponovili prije stečena znanja.

Do sljedećeg čitanja, pijte malo i dobro!